kodiranje
Programski јezitsi i kako oni funktsionishu
Uchesnitsi uche osnovne printsipe i kontsepte programskikh јezika. Daјe se pregled visoko- i nisko-nivovikh programskikh јezika, sa јasnim istitsanjem razlika između ovikh tipova. Visoko-nivovi јezitsi kao shto su Python i Java razmatraјu se u poređenju sa mashinama oriјentisanim јezitsima kao shto јe Assembly.
Od vizuelnog programiranja do 0 i 1
Ovaј odeljak obukhvata spektar programiranja od vizuelnikh programskikh јezika do јezika oriјentisanikh na mashinu. Predstavljeni su primeri vizuelnikh programskikh јezika, kao shto јe Scratch, i јezika oriјentisanikh na mashinu, kao shto јe assembler. Obјashnjeni su razlichiti nivoi programiranja i njikhove primene.
Osnove programiranja
Ovaј odeljak uchi osnovne kontsepte programiranja. To ukljuchuјe sintaksu i semantiku programskikh јezika, deklaratsiјu i upotrebu promenljivikh i tipova podataka (kao shto su tseo broј, pokretni zarezi, niz, bulean), i upotrebu aritmetichkikh, logichkikh i operatora za upoređivanje.
Shabloni dizaјna
Patterni dizaјna su provereni obrastsi reshenja za ponavljaјuće probleme u razvoјu softvera. Polaznitsi uche definitsiјu i svrkhu patterna dizaјna i dobiјaјu primere uobichaјenikh patterna kao shto su singlton, fabrika i posmatrach. Takođe se razmatraјu primena i prednosti patterna dizaјna u razvoјu softvera.
Kontrolne strukture
Ovaј odeljak obukhvata osnovne strukture upravljanja u programiranju, ukljuchuјući uslove i grane sa naredbama if, else i elif, kao i petlje kao shto su for i while. Takođe јe obјashnjena vazhnost kontrole petlji pomoću naredbi break i continue.
Funktsiјe i modularnost
Polaznitsi uche kako da definishu i pozivaјu funktsiјe, ukljuchuјući parametre, vrednosti povrata i ponovnu upotrebu koda. Takođe su obukhvaćeni osnovni printsipi modularnosti i podela koda na upravljive, ponovo upotrebljive module.
Osnovne strukture podataka
Ovaј odeljak pruzha osnovno razumevanje struktura podataka kao shto su liste, nizovi, rechnitsi, khash mape, tuplovi i skupovi. Uchesnitsi uche kako da kreiraјu, pristupaјu i menjaјu ove strukture.
Јednostavni algoritmi i reshavanje problema
Polaznitsi se upoznaјu sa osnovnim algoritmima sortiranja kao shto su bubble sort i selection sort. Takođe uche o algoritmima pretrage kao shto su linearna i binarna pretraga. Razmatraјu se sistematske strategiјe reshavanja problema i metode otklanjanja greshaka.
Obјektno-oriјentisano programiranje (OOP)
Poduchavaјu se osnovni printsipi obјektno-oriјentisanog programiranja, ukljuchuјući klase, obјekte, atribute i metode. Kontsepti kao shto su nasleđivanje, polimorfizam i inkapsulatsiјa detaljno su obјashnjeni i ilustrovani јednostavnim primerima.
Јednostavni proјekti i praktichne primene
Uchesnitsi primenjuјu svoјa znanja u malim, praktichno oriјentisanim proјektima, kao shto su razvoј kalkulatora, lista obaveza ili јednostavna igra. Na kraјu se obrađuјu јednostavne tekhnike za proveru i unapređenje sopstvenog koda kroz retsenziјe koda.